“ HISTORIA KONA
BA MUNISIPIU OE – CUSSE “
Munisipiu Oe
- Cusse katak liafuan Oe – Cusse nia
orijen no etikamolojikamente mai husi liafuan tetum ne’ebé kompostu ho liafuan
rua ( 2 ); “OE” signifika “BE” no KUSSE signifika “KUSSEN
ka fatin tau be bah emu, katak be nu’udar
fonte ne’ebé fo moris ba Oe – Cusse oan sira.
Komforme nia historia haktuir katak iha tempu uluk,
mais ou menus iha sekulu VII to’o VIII, iha tempu ne’eba iha liurai ida naran
AM SILA mai husi We – Hali ba iha
rai Oe – Cusse, iha tasi ibun Lifau, nia iha ona nain haat( 4 ) ho naran : Liurai Sila, Somba’i Sila, Afo’an Sila
no Benu Sila, sira nain haat( 4 )
mesak maun alin de’it ema nain haat ne’e ema We – Hali oan, sira nia intensaun
hakarak fahe rai Timor ba sira nain
haat( 4 ) atu ukun, ho nune’e sira halibur malu iha foho Mutis nia tutun hodi fahe rai ba malu, iha desizaun fahe rai ne’e, Liurai Sila nia hela iha parte
Lorosa’e( PLAZ ), Somba’i Sila nia
hela iha parte oeste/ barat ( KUPANG ), Afo’an
Sila nia hela iha parte norte ( KEFA
). Sira nia alin ikun Benu Sila
hetan rai parte norte de Timor, komesa husi mota Noel Fael to’o iha mota Loes,
koesa husi ida ne’e maka mosu reinu Benu Sila ka Ambeno katak : Am = Aman
ka Pai, Benu liurai ne’e nia naran.
Benu Sila mak ema atoni sira dehan” AM BENU” ohin loron ita hetan no temi rai Enclave Oe – Cusse Ambenu,
tann liurai Benu Sila, nia rai maka
parte Timor soul ( SELAT OMBAI ) povu
Enclave Oe – Cusse husi uluk to’t tinan 1999 hetan ukun husi liurai nain tolu
mak hanesan :
a.
Benu Sila ka
Benu Unu ( Benu dahuluk/pertama ) –SM – 1225.
b.
Benu Muni ka da
Cruz ( 1225 – 1600 )
c.
Benu Amunit ka
da Costa ( 1705 – 1976 )
Atoni sira nia lingua komunikasaun mak “ Lasi Meto ka Uab Meto “ ema Portugis sira deha lingua “ Baiqueno “ no ema Indonesia sira dehan “ Dawan “. Molok Portugis sira estabelese/introdus sira nia
autoridade iha rai Oe – Cusse, iha rai ne’e iha ona autoridade tradisional
ne’ebé ukun hatur / fahe ba reinu ka reguladu ne’ebé “ Liurai “ maka autoridade maximu tau ukkun ba nia reinu sira. Embora
liurai sira maka autoridade maximum as nia la exerse autoridade komum ba
distritu Oe – Cusse laran tomak maibé iha distritu ne’e rasik kompostu husi
liurai/reinu barak ne’ebé ida-idak ukun iha ida-idak nia area no estabelese
baliza ba malu sem halo intervensaun ba ida-idak nia juridikasaun hanesan
liurai / reinu de Oe – Cusse no reinu de Ambenu, kuandu guvernu Portugis
introdus sira nia autoridade / ukun, liu husi guvernador Antonio Coelho Guerreiro, iha tinan 1698, komesa halo intervensaun ba autoridade tradisional sira ha
Timor inklui rai Manatuto, sira halo mudansa ba tradisional hirak ne’e, lium
husi karta patentefo atribuisaun de titulus hanesan Dom, dividas hanesan brigadeiro,
kolonel, tanente-kolonel maijor
tanente, ba liurai sira komforme kompatensia ka kbi’it ne’ebé liurai sira
iha, ida ne’e akontese kuandu Timor hola parte hanesan Administrasaun Regiaun
do estadu da India Portugis.
Depois iha loron 20 fulan abril tinan 1859, liu husi
guvernador Afonso de Castro
estabelese/kria Distritu 12, Oe – Cusse mos sai hanesan distritu ida ho nia
sede iha Oe – Cusse vila ne’ebé kompostu husi reinu Oe – Cusse ka reinu Ambenu.
Iha tinan 1908,
liu husi mguvernador Celestinho da Silva,
Oe – Cusse sai fali komandu Militar.
Depois iha tinan 1920 guvernador Oscar S. Rua
muda komandu military ne’e transforma fali ba Sikuskrisaun sivil ne’ebé
kompostu husi postu Administrasaun sivil Pante
Makasar, Nitibe, Oe Silo no Passabe,
iha tempu okupasaun Indonesia, Oe – Cusse manten hanesan distritu ho nia postu
haat hanesan mensiona iha leten. Oe – Cusse iha tetun Oe – Kusi Ambenu bainhira
ema temi Oe – kusi, ka Okusi ou ex – Oe – Cusse – Ambenu hanesan distritu iha Timor Leste. Hanesan
Enclave ida ne’ebé hola parte iha Ocidental iha Timor, separadu husi nasaun
Timor Leste iha Timor iha Timor Ocidental, ne’ebé hola parte iha fronteira ho
provinsia Nusa Tenggara Timur Indonesia, Enclave Oe – Cusse iha fronteira hotu
exceto husi norte ne’ebé fronteira ho Tasi Sabu.
Sira nain rua( 2 ) ne’e mak simu estatu no Cruz husi
Fernando Xavier atu nune’e bele hala’o
misaun katolika iha rai doben Oe – Cusse ka ami Atoni temi dehan Pah Bitimo. Momentu ne’e mak sira
promesa katak ami simu tiha ona Maromak ho Cruz ne’e, hatudu katak sira servisu
iha loron neen( 6 ) nia laran no loron ida hanesan loron deskansa ka loron Maromak nian.
“ KULTURA OE –
CUSSE NIAN “
Distritu Oe – Cusse iha Sub-Distritu haat( 4 ) ho
ida-idak nia kultura, maibé ha’u foti
de’it kultura iha ha’u nia Sub-Distritu, maibé koalia kona ba kultura ne’e iha
parte rua( 2 ) Lia Moris, Lia Mate no Barlake ne’ebé iha ha’u nia
Sub-Distritu.
Antesidade
Sub-Distritu Oe Silo mak hanesan Sub-Distritu ne’ebé
involve iha Suco tolu( 3 ) mak hanesan Suco
Bobometo, Usi Tasae no Usi Taqueno.
Ne’ebé ho uma lisan ka lulik haa( 4 ) mak hanesan; Konkase, Aembini, Tauninos no
Nube. Maibé ho ida-idak ninia Struktura, no iha eskrita ida ne’e propoin
de’it uma lisan boot Oe Silo, ho dalan struktura ida ne’e sai hanesan baze
ne’ebé forma husi Struktur liurai no desde bei-ala sira forma kedas.
Tamba ne’e lisan hanesan uma lulik husi bei-ala sira
husi jerasaun uluk to’o jerasaun agora atu temi lisan ka lulik ida-idak husi
parte akademik hodi tabela iha surat tahan mutin ho tinta metan atu propoin
katak iha material ne’eb’é sempre uza iha serimonia kultura hanesan hari’I uma
lulik no serimonia hafolin feto. Ho objektivu ida ne’e ha’u nu’udar estudante
atu hatene klean liu tan kona ba uma lulik nian liu husi ita nia kultura Timor
Leste.
Objektivu husi familia Elo no Oki , ne’ebé mak
realize barlake ne’e hanesan:
v Atu hatudu famila Elo no Oki iha Suco ne’e
nia laran
v Hodi haburas kultura ne’e iha Suco nia larann
v Atu labele halakon ita nia kultura iha Suco nia
laran.
Umane tenki
respeitu fetosan sira
Bazeia tuir uma lisan “ Elo no Oki “ lei no
regulamentu uma lisan iha oin haat( 4 ) mak hanesan, sobu uma lisan, wainhira
atu sobu uma lisan ida ne’e tenki prepara animal hodi hasai matebian sira husi uma laran mak foin bele sobu no
wainhira atu hari’i uma lulik ne’e tenki tau tais mane no tais feto, nu’u buah,
tua iha uma nia fukun mak foin tau du’ut ka tau tali tahan, no mos tenki fahe
umane iha parte uma nian.
Definisaun husi
barlake
Barlake katak kazamentu kontratu matrimoniu ne’ebé
esiste rikusoin sira ne’ebé fo troka ba malu no valor ekivalensia entre familia
husi feto no mane nian. Iha parte seluk mos barlake katak folin ka hafolin ne’e
la’os buat foun ida estremamente kultura, maibé obras kultura integradu no mos
barlake la’os hanesan esizensia urgent ida, maibé barlake ne’e konsidera
hanesan parte kultura obrigatoriu iha vida sosiedadeatu hala’o tutan ka
kontinua husi jerasaun ba jerasaun.
Definisaun seluk husi barlake katak lisan ka barlake ne’e la’os atu fa’an malu
maibé ne’e so lisan ida ne’ebé halo ita respeitu feto klosan sira iha familia
ida nia laran. Atu koalia kona ba barlake ne’e rasik ne’ebé ha’u uza iha Sub-Distritu
refere ne’ebé iha sisitema oin rua( 2 ):
1.
Lia moris no
2.
Lia mate.
Lia mate ne’e
refere ba oin rua( 2 ) maka hanesan;
v Sistema patrilinear no
v Sistema semi matrilinear.
Iha patrilinear; katak mane mak iha poder (Kawin
keluar) katak mane mak iha poder atu lori feto ne’e ba mane ne’e nia uma
signifika katak mane mak iha poder tomak iha uma laran,no feto tenki tuir mane
nia lisan ka nia kultura.
Iha sistema semi matrilinear katak: feto ho mane iha
poder hanesan (kawin masuk) ne’ebé atu dehan deit katak sistema patrilinear
ne’ebé diferente ho sistema semi patrilinear tanba sistema matrilinear feto
ne’ebé iha poder iha uma laran maka mane ne’e hela metin iha feto ne’e nia uma
maski iha potensial atu hatan Barlake uma ne’e nian maibe semi matrilinear bele
lori feto sai ba mane nia uma ho razaun katak mane iha potensial atu hatan
Barlake uma ne’e nian.
Lia mate :
v Feto : Bainhira feto ida mate maka nia belis ne’e
seidauk fo hotu antes uma ne’e sira tama hare mate isin.
v Mane : Bainhira mane ida mate husi uma ne’e nian mak
sei mai atu koalia konaba nia folin ka nia belis ne’e (ina nak nitun).
Prosedimentu ka lala’ok barlake ne’ebé ami uza
iha familia Elo ho Oki mak:
Familia husi mane ne’ebé inan-aman.Maun,alin bin
ne’ebé iha oan konkorda hamutuk atu buka feto ba ninia oan mane hodi hari uma
kain ida,ne’ebé molok atu buka ida ne’e primeira vez tur hamutuk hodi konkorda
hamutuk ho oan mane no familia mane sira,inan-aman mak buka ou foti desijaun ba
feto ne’ebé mak sira hakarak tanba sira hare especial liu ba ninia barlake ou
folin ne’ebé iha.Tanba wainhira hola malu familia husi feto ezeje ba barlake
ne’ebé iha familia mane bele hetan ho sira nia potensia.Ho ida ne’e familia
mane komesa haruka ema ida ka rua husi familia rasik sai hanesan mantalin ida
atu husu feto ne’ebé sira gosta ne’e.
Dere odamatan(
le’an abata)
Iha prosessu ida ne’e familia mane hatene ona katak
feto ho nia familia simu duni mane ho ninia familia sira ne’ebé sira aseita
hodi moris hamutuk iha uma kain ida.Tan ne’e familia mane sei prepara sasan
maka hanesan bua,malus,korente,kadeli,brinkos,nst,sasan sira ne’e hatudu katak
atu konese malu entre familia mane ho familia feto,maski familia sira mai lori
deit bua ho malus atu mama hodi bele hatene katak ida ne’e iha nia na’in
ona,para ema seluk husu tan nia mos sira labele simu ona tanba em atau tiha ona
ninia simbolu ne’ katak ne’e ema prenda tiha ona,ho ida ne’e familia husi feto
sira prepara sira atu han hamutuk no hemu hamutuk depois fila.
Aitukan ho bee
manas ( oemaputu ma aimalala )
Aitukan bee manas katak folin primeiru nian ne’ebé
husi mane hatudu katak sira hakarak hola malu duni no konkorda duni atu hari’i
uma kain ida. Iha ne’e la’os atu foti desijaun husi familia mane maibé rona
husi familia feto nian atu lori saida de’it maka familia mane sira lori.
Ho ida ne’e familia mane sei rona no prepara saida
mak familia feto dehan por ezemplu osan ka belak (lapeob, temef), osan ne’e la’os familia mak
foti desijaun atu fo osan ne’e maibé ida ne’e mai husi beiala sira kedas por
ezemplu hanesan osan 250 dolar ida ne’e tenki fo fali duni, berlake mos hanesan
medalia kabuar halo ho osan mean no osan
mutin, berlake ne’e oin rua ida tuan no ida foun sei bainhira familia
mane lori berlake ne’ebé sira fob a umane tenki buat ida ne’ebé los ba familia
feto ne’ebé determina.
Barlake mos dehan katak folin ikus atu tama ba
kazamentu, iha ne’e familia husi mane iha obrigasaun atu fo barlake ida ne’e ba
familia feto nian, tamba buat ne’ebé sira fo la modifika halo tuir saida de’it
mak sira uluk halo tiha ona. Ho folin sira ne’e la’os obrigasaun atu lori kedas
maibé fo ona tuir familia mane ninia potensia to’o hotu.
Folin ne’ebé mak husi familia mane atu prepara mak :
v Osan besi ka belak ( noen oko, temef ma lapeob )
v Fahi no karau
v Morten talin naruk ida ( iun mnanu mese )
Atu sasan sira ne’e mak :
Osan besi ka
belak, fahi no karau.
Atu fo sasan sira ne’e mak bainhira Noivo no Noiva
maka baku malu, husi familia feto iha komponensia ka obrigasaun atu ko’alia ba
sasan sira depende ba familia feto hodi dehan atu fo saida de’it, ida ne’e sai
hanesan memoria ida ba sira bainhira la evita an husi hahalok ida ne’e entaun
familia feto nafatin iha komponensia atu ko’alia ba sasan to’o hotu. Tamba
sasan sira hatudu katak hodi respeita malu, hadomi malu, sasan sira ne’e lolos
atu fo bainhira iha potensia komu ita la
halo tuir familia feto ne’ebé dehan mai ita, ho ida ne’e famila feto nia iha
kompetensia hodi ko’alia ida ne’e.
Morten talin
naruk ida.
Bainhira familia mane iha potensia atu fo morten
talin naruk ida ne’e, molok atu fo, lori uluk ba sira hodi hatudu morten ida
ne’e ba familia feto sira hodi sira haree atu los kala’e ka ida ne’e nia ka
la’os, karik maka sira husi familia feto haree ida ne’e los ka ida ne’e nia
duni, entaun husi familia mane no husi familia feto nian sei ba tur hamutuk
fila fali hodi deside loron ne’ebé mak bele lori ba morten ida ne’e. Liu husi
ida ne’e familia feto sei prepara fahi bo’ot, fos no tua, hodi hein familia
mane sira atu lori morten ka feto nia belis ba. Alende ida ne’e mos familia
feto sei prepara tais mane no tais ( bête nok tais ) atu fob a familia mane,
tais sira ne’e determina husi familia feto atu tais mane ne’e hira no tais feto
ne’e hira.
Vantajen no
Desvantajen husi barlake.
Vantajen husi barlake maka it abele halo relasaun ne’ebé
diak entre familia mane no familia feto hodi kaer metin ita nia kultura husi
tempu uluk to’o agora, ne’ebé maka beiala sira rai hela mai ita no mos sai
hanesan lei ida ba Suco hodi respeitamalu ema ida ka ema seluk liu-liu ba feto
sira, no atu bele fo benefisiu ba familia mane no familia feto bainhira hetan
susar ka terus it abele ajuda malu.
Desvantajen husi barlake maka hanesan faan ita nia oan feto ba
ema seluk bele mos uma laran la hakmatek tamba hanoin deit ba sasan sira
hanesan barlake; osan, karau ne’ebé iha obrigasaun husi familia feto. Ho ida
ne’e mos ita la fo importansia ba edukasaun tamba rikusoin ne’ebé ita iha bele
fo hotu ba belis ka barlake.
Obrigado Barak Maun
BalasHapusA luta continua 👏🙏
Mn bnd mn w hakrk husi liafuna sikuskrisaum sivil ne dhn saida .bele esplika
BalasHapusDi'ak loos
BalasHapus