HISTORIA KONA BA MUNISIPIU OE – CUSSE

“ HISTORIA KONA BA MUNISIPIU OE – CUSSE “

Munisipiu Oe -  Cusse katak liafuan Oe – Cusse nia orijen no etikamolojikamente mai husi liafuan tetum ne’ebé kompostu ho liafuan rua ( 2 ); “OE” signifika “BE” no KUSSE signifika “KUSSEN ka fatin tau be bah emu, katak be nu’udar  fonte ne’ebé fo moris ba Oe – Cusse oan sira.
Komforme nia historia haktuir katak iha tempu uluk, mais ou menus iha sekulu VII to’o VIII, iha tempu ne’eba iha liurai ida naran AM SILA mai husi We – Hali ba iha rai Oe – Cusse, iha tasi ibun Lifau, nia iha ona nain haat( 4 ) ho naran : Liurai Sila, Somba’i Sila, Afo’an Sila no Benu Sila, sira nain haat( 4 ) mesak maun alin de’it ema nain haat ne’e ema We – Hali oan, sira nia intensaun hakarak  fahe rai Timor ba sira nain haat( 4 ) atu ukun, ho nune’e sira halibur malu iha foho Mutis nia tutun hodi fahe rai ba malu, iha desizaun fahe rai ne’e, Liurai Sila nia hela iha parte Lorosa’e( PLAZ ), Somba’i Sila nia hela iha parte oeste/ barat ( KUPANG ), Afo’an Sila nia hela iha parte norte ( KEFA ). Sira nia alin ikun Benu Sila hetan rai parte norte de Timor, komesa husi mota Noel Fael to’o iha mota Loes, koesa husi ida ne’e  maka mosu reinu Benu Sila ka Ambeno katak : Am = Aman ka Pai, Benu liurai ne’e nia naran.


Benu Sila mak ema atoni sira dehan” AM BENU” ohin loron ita hetan no temi rai Enclave Oe – Cusse Ambenu, tann liurai Benu Sila, nia rai maka parte Timor soul ( SELAT  OMBAI ) povu Enclave Oe – Cusse husi uluk to’t tinan 1999 hetan ukun husi liurai nain tolu mak hanesan :
a.       Benu Sila ka Benu Unu ( Benu dahuluk/pertama ) –SM – 1225.
b.      Benu Muni ka da Cruz ( 1225 – 1600 )
c.       Benu Amunit ka da Costa ( 1705 – 1976 )
Atoni sira nia lingua komunikasaun mak “ Lasi Meto ka Uab Meto “ ema Portugis sira deha lingua “ Baiqueno “ no ema Indonesia sira dehan “ Dawan “. Molok Portugis sira estabelese/introdus sira nia autoridade iha rai Oe – Cusse, iha rai ne’e iha ona autoridade tradisional ne’ebé ukun hatur / fahe ba reinu ka reguladu ne’ebé “ Liurai “ maka autoridade maximu tau ukkun ba nia reinu sira. Embora liurai sira maka autoridade maximum as nia la exerse autoridade komum ba distritu Oe – Cusse laran tomak maibé iha distritu ne’e rasik kompostu husi liurai/reinu barak ne’ebé ida-idak ukun iha ida-idak nia area no estabelese baliza ba malu sem halo intervensaun ba ida-idak nia juridikasaun hanesan liurai / reinu de Oe – Cusse no reinu de Ambenu, kuandu guvernu Portugis introdus sira nia autoridade / ukun, liu husi guvernador Antonio Coelho Guerreiro, iha tinan 1698, komesa halo intervensaun ba autoridade tradisional sira ha Timor inklui rai Manatuto, sira halo mudansa ba tradisional hirak ne’e, lium husi karta patentefo atribuisaun de titulus hanesan Dom, dividas hanesan brigadeiro, kolonel, tanente-kolonel maijor tanente, ba liurai sira komforme kompatensia ka kbi’it ne’ebé liurai sira iha, ida ne’e akontese kuandu Timor hola parte hanesan Administrasaun Regiaun do estadu da India Portugis.
Depois iha loron 20 fulan abril tinan 1859, liu husi guvernador Afonso de Castro estabelese/kria Distritu 12, Oe – Cusse mos sai hanesan distritu ida ho nia sede iha Oe – Cusse vila ne’ebé kompostu husi reinu Oe – Cusse ka reinu Ambenu.
Iha tinan 1908, liu husi mguvernador Celestinho da Silva, Oe – Cusse sai fali komandu Militar.

Depois iha tinan 1920 guvernador Oscar S. Rua muda komandu military ne’e transforma fali ba Sikuskrisaun sivil ne’ebé kompostu husi postu Administrasaun sivil Pante Makasar, Nitibe, Oe Silo no Passabe, iha tempu okupasaun Indonesia, Oe – Cusse manten hanesan distritu ho nia postu haat hanesan mensiona iha leten. Oe – Cusse iha tetun Oe – Kusi Ambenu bainhira ema temi Oe – kusi, ka Okusi ou ex – Oe – Cusse – Ambenu hanesan distritu iha Timor Leste. Hanesan Enclave ida ne’ebé hola parte iha Ocidental iha Timor, separadu husi nasaun Timor Leste iha Timor iha Timor Ocidental, ne’ebé hola parte iha fronteira ho provinsia Nusa Tenggara Timur Indonesia, Enclave Oe – Cusse iha fronteira hotu exceto husi norte ne’ebé fronteira ho Tasi Sabu.
Sira nain rua( 2 ) ne’e mak simu estatu no Cruz husi Fernando Xavier  atu nune’e bele hala’o misaun katolika iha rai doben Oe – Cusse ka ami Atoni temi dehan Pah Bitimo. Momentu ne’e mak sira promesa katak ami simu tiha ona Maromak ho Cruz ne’e, hatudu katak sira servisu iha loron neen( 6 ) nia laran no loron ida hanesan  loron deskansa ka loron Maromak nian.


“ KULTURA OE – CUSSE NIAN “
Distritu Oe – Cusse iha Sub-Distritu haat( 4 ) ho ida-idak  nia kultura, maibé ha’u foti de’it kultura iha ha’u nia Sub-Distritu, maibé koalia kona ba kultura ne’e iha parte rua( 2 ) Lia Moris, Lia Mate no Barlake ne’ebé iha ha’u nia Sub-Distritu.
Antesidade
Sub-Distritu Oe Silo mak hanesan Sub-Distritu ne’ebé involve iha Suco tolu( 3 ) mak hanesan Suco Bobometo, Usi Tasae no Usi Taqueno. Ne’ebé ho uma lisan ka lulik haa( 4 ) mak hanesan; Konkase, Aembini, Tauninos no Nube. Maibé ho ida-idak ninia Struktura, no iha eskrita ida ne’e propoin de’it uma lisan boot Oe Silo, ho dalan struktura ida ne’e sai hanesan baze ne’ebé forma husi Struktur liurai no desde bei-ala sira forma kedas.
Tamba ne’e lisan hanesan uma lulik husi bei-ala sira husi jerasaun uluk to’o jerasaun agora atu temi lisan ka lulik ida-idak husi parte akademik hodi tabela iha surat tahan mutin ho tinta metan atu propoin katak iha material ne’eb’é sempre uza iha serimonia kultura hanesan hari’I uma lulik no serimonia hafolin feto. Ho objektivu ida ne’e ha’u nu’udar estudante atu hatene klean liu tan kona ba uma lulik nian liu husi ita nia kultura Timor Leste.
Objektivu husi familia Elo no Oki , ne’ebé mak realize barlake ne’e hanesan:
v  Atu hatudu famila Elo no Oki iha Suco ne’e nia laran
v  Hodi haburas kultura ne’e iha Suco nia larann
v  Atu labele halakon ita nia kultura iha Suco nia laran.
Umane tenki respeitu fetosan sira
Bazeia tuir uma lisan “ Elo no Oki “ lei no regulamentu uma lisan iha oin haat( 4 ) mak hanesan, sobu uma lisan, wainhira atu sobu uma lisan ida ne’e tenki prepara animal hodi hasai matebian  sira husi uma laran mak foin bele sobu no wainhira atu hari’i uma lulik ne’e tenki tau tais mane no tais feto, nu’u buah, tua iha uma nia fukun mak foin tau du’ut ka tau tali tahan, no mos tenki fahe umane iha parte uma nian.

Definisaun husi barlake
Barlake katak kazamentu kontratu matrimoniu ne’ebé esiste rikusoin sira ne’ebé fo troka ba malu no valor ekivalensia entre familia husi feto no mane nian. Iha parte seluk mos barlake katak folin ka hafolin ne’e la’os buat foun ida estremamente kultura, maibé obras kultura integradu no mos barlake la’os hanesan esizensia urgent ida, maibé barlake ne’e konsidera hanesan parte kultura obrigatoriu iha vida sosiedadeatu hala’o tutan ka kontinua husi jerasaun ba jerasaun.
Definisaun seluk husi barlake katak  lisan ka barlake ne’e la’os atu fa’an malu maibé ne’e so lisan ida ne’ebé halo ita respeitu feto klosan sira iha familia ida nia laran. Atu koalia kona ba barlake ne’e rasik ne’ebé ha’u uza iha Sub-Distritu refere ne’ebé iha sisitema oin rua( 2 ):
1.      Lia moris no
2.      Lia mate.
Lia mate ne’e refere ba oin rua( 2 ) maka hanesan;
v  Sistema patrilinear no
v  Sistema semi matrilinear.

Iha patrilinear; katak mane mak iha poder (Kawin keluar) katak mane mak iha poder atu lori feto ne’e ba mane ne’e nia uma signifika katak mane mak iha poder tomak iha uma laran,no feto tenki tuir mane nia lisan ka nia kultura.
Iha sistema semi matrilinear katak: feto ho mane iha poder hanesan (kawin masuk) ne’ebé atu dehan deit katak sistema patrilinear ne’ebé diferente ho sistema semi patrilinear tanba sistema matrilinear feto ne’ebé iha poder iha uma laran maka mane ne’e hela metin iha feto ne’e nia uma maski iha potensial atu hatan Barlake uma ne’e nian maibe semi matrilinear bele lori feto sai ba mane nia uma ho razaun katak mane iha potensial atu hatan Barlake uma ne’e nian.


Lia mate :
v  Feto : Bainhira feto ida mate maka nia belis ne’e seidauk fo hotu antes uma ne’e sira tama hare mate isin.
v  Mane : Bainhira mane ida mate husi uma ne’e nian mak sei mai atu koalia konaba nia folin ka nia belis ne’e (ina nak nitun).

Prosedimentu ka lala’ok barlake ne’ebé ami uza iha  familia Elo ho Oki mak:
Familia husi mane ne’ebé inan-aman.Maun,alin bin ne’ebé iha oan konkorda hamutuk atu buka feto ba ninia oan mane hodi hari uma kain ida,ne’ebé molok atu buka ida ne’e primeira vez tur hamutuk hodi konkorda hamutuk ho oan mane no familia mane sira,inan-aman mak buka ou foti desijaun ba feto ne’ebé mak sira hakarak tanba sira hare especial liu ba ninia barlake ou folin ne’ebé iha.Tanba wainhira hola malu familia husi feto ezeje ba barlake ne’ebé iha familia mane bele hetan ho sira nia potensia.Ho ida ne’e familia mane komesa haruka ema ida ka rua husi familia rasik sai hanesan mantalin ida atu husu feto ne’ebé sira gosta ne’e.
Dere odamatan( le’an abata)
Iha prosessu ida ne’e familia mane hatene ona katak feto ho nia familia simu duni mane ho ninia familia sira ne’ebé sira aseita hodi moris hamutuk iha uma kain ida.Tan ne’e familia mane sei prepara sasan maka hanesan bua,malus,korente,kadeli,brinkos,nst,sasan sira ne’e hatudu katak atu konese malu entre familia mane ho familia feto,maski familia sira mai lori deit bua ho malus atu mama hodi bele hatene katak ida ne’e iha nia na’in ona,para ema seluk husu tan nia mos sira labele simu ona tanba em atau tiha ona ninia simbolu ne’ katak ne’e ema prenda tiha ona,ho ida ne’e familia husi feto sira prepara sira atu han hamutuk no hemu hamutuk depois fila.


Aitukan ho bee manas ( oemaputu ma aimalala )
Aitukan bee manas katak folin primeiru nian ne’ebé husi mane hatudu katak sira hakarak hola malu duni no konkorda duni atu hari’i uma kain ida. Iha ne’e la’os atu foti desijaun husi familia mane maibé rona husi familia feto nian atu lori saida de’it maka familia mane sira lori.
Ho ida ne’e familia mane sei rona no prepara saida mak familia feto dehan por ezemplu osan ka belak  (lapeob, temef), osan ne’e la’os familia mak foti desijaun atu fo osan ne’e maibé ida ne’e mai husi beiala sira kedas por ezemplu hanesan osan 250 dolar ida ne’e tenki fo fali duni, berlake mos hanesan medalia kabuar halo ho osan mean no osan  mutin, berlake ne’e oin rua ida tuan no ida foun sei bainhira familia mane lori berlake ne’ebé sira fob a umane tenki buat ida ne’ebé los ba familia feto ne’ebé determina.
Barlake mos dehan katak folin ikus atu tama ba kazamentu, iha ne’e familia husi mane iha obrigasaun atu fo barlake ida ne’e ba familia feto nian, tamba buat ne’ebé sira fo la modifika halo tuir saida de’it mak sira uluk halo tiha ona. Ho folin sira ne’e la’os obrigasaun atu lori kedas maibé fo ona tuir familia mane ninia potensia to’o hotu.
Folin ne’ebé mak husi familia mane atu prepara mak :
v  Osan besi ka belak ( noen oko, temef ma lapeob )
v  Fahi no karau
v  Morten talin naruk ida ( iun mnanu mese )
Atu sasan sira ne’e mak :
Osan besi ka belak, fahi no karau.
Atu fo sasan sira ne’e mak bainhira Noivo no Noiva maka baku malu, husi familia feto iha komponensia ka obrigasaun atu ko’alia ba sasan sira depende ba familia feto hodi dehan atu fo saida de’it, ida ne’e sai hanesan memoria ida ba sira bainhira la evita an husi hahalok ida ne’e entaun familia feto nafatin iha komponensia atu ko’alia ba sasan to’o hotu. Tamba sasan sira hatudu katak hodi respeita malu, hadomi malu, sasan sira ne’e lolos atu fo bainhira iha potensia komu ita  la halo tuir familia feto ne’ebé dehan mai ita, ho ida ne’e famila feto nia iha kompetensia hodi ko’alia ida ne’e.
Morten talin naruk ida.
Bainhira familia mane iha potensia atu fo morten talin naruk ida ne’e, molok atu fo, lori uluk ba sira hodi hatudu morten ida ne’e ba familia feto sira hodi sira haree atu los kala’e ka ida ne’e nia ka la’os, karik maka sira husi familia feto haree ida ne’e los ka ida ne’e nia duni, entaun husi familia mane no husi familia feto nian sei ba tur hamutuk fila fali hodi deside loron ne’ebé mak bele lori ba morten ida ne’e. Liu husi ida ne’e familia feto sei prepara fahi bo’ot, fos no tua, hodi hein familia mane sira atu lori morten ka feto nia belis ba. Alende ida ne’e mos familia feto sei prepara tais mane no tais ( bête nok tais ) atu fob a familia mane, tais sira ne’e determina husi familia feto atu tais mane ne’e hira no tais feto ne’e hira.
Vantajen no Desvantajen husi barlake.
Vantajen husi barlake maka it abele halo relasaun ne’ebé diak entre familia mane no familia feto hodi kaer metin ita nia kultura husi tempu uluk to’o agora, ne’ebé maka beiala sira rai hela mai ita no mos sai hanesan lei ida ba Suco hodi respeitamalu ema ida ka ema seluk liu-liu ba feto sira, no atu bele fo benefisiu ba familia mane no familia feto bainhira hetan susar ka terus it abele ajuda malu.
Desvantajen husi barlake maka hanesan faan ita nia oan feto ba ema seluk bele mos uma laran la hakmatek tamba hanoin deit ba sasan sira hanesan barlake; osan, karau ne’ebé iha obrigasaun husi familia feto. Ho ida ne’e mos ita la fo importansia ba edukasaun tamba rikusoin ne’ebé ita iha bele fo hotu ba belis ka barlake.


Komentar

Posting Komentar